Nintendu se otvara tržište potencijalno znatno veće od gaming industrije.
Neki su jučerašnju vijest o u Nintendo Labou, novoj inovaciji ovog japanskog giganta dočekali s oduševljenjem, dok su neki drugi istu dočekali s podsmijehom. Nakon čitanja komentara na forumu, pa i onih na FFA.hr Facebook stranici dojma sam da kod nas ova druga skupina ljudi prevladava. Dok je u svijetu, barem sudeći prema komentarima s interneta, situacija drugačija.
I naravno, tu ne krivim nikoga, osim ekonomskog okruženja u kojem se nalazimo. Jer 60 do 70 dolara za “nekakav karton” nama je znatno više nego nekome iz SAD-a, Velike Britanije, Norveške, Švedske ili pak neke druge razvijenije države. Mi ćemo, naravno, sve promatrati kroz prizmu cijene, dok će prosječan Amerikanac s preko tri tisuće dolara mjesečnih primanja u Labou vidjeti nešto sasvim drugo.
Nintendo Labo autić na daljinsko upravljanje.
Ipak, svima nama zajedno jučer je promaknula najava dolaska Fuzea na Nintendo Switch, programskog okruženja namijenjenoga lakšem upoznavanju s programiranjem, prilikom čijeg korištenja ćemo moći relativno lako kreirati igru za Nintendo Switch konzolu. I to bez unošenja ijedne linije koda. Grafički i zvukovni asseti biti će dostupni unutar samog programskog okruženja, a kako vrijeme bude odmicalo tako će biti dostupnije još i više predefiniranog sadržaja. Ili ćemo moći kreirati svoj.
Učenje programiranja uz izradu igara
Dakle, bez poznavanja ikakvog programskog koda moći ćemo kreirati igre i aplikacije, pritom kontrolirajući razne napredne Nintendo Switch senzore poput žiroskopa, senzora pokreta, HD rumblea i drugih. Sve to u kombinaciji s Nintendo Labo linijom proizvoda, Nintendo Switch konzolu istaknuti će izvan okvira igranja. Sami hardver, prateći softver i periferiju svrstati će tako i u rastuće tržište STEM edukacije.
Kreirati ćemo i dijeliti s drugima svoje igre i aplikacije.
Svjedoci smo takozvane STEM revolucije gdje udruga Croatian Makers osnovane od strane Nenada Bakića u škole uvodi BBC micro:bit računala. Na inicijativu uglednog poduzetnika pokrenuta je crowdfunding kampanja gdje je za škole prikupljeno blizu 300 tisuća dolara, što je, uz novac potrošen za edukaciju profesora i školskog osoblja, bilo dovoljno za čak 15,000 micro:bit računala. Djeca danas diljem Hrvatske imaju priliku na zabavan način uroniti u STEM područje, pa uz pomoć ovih jednostavnih napravica se upoznati s osnovama robotike, programiranja i raznih drugih nauka.
Budućnost STEM edukacije(?)
Iako ne u tolikoj mjeri pristupačan, kako financijski tako i po pitanju jednostavnosti, Nintendo Switch s Nintendo Labouom i Fuze programskim okruženjem itekako ima potencijala da se “ugura” u STEM edukacijsko područje, potencijalno značajno veće i od gaming industrije. Popularnost Nintenda u svijetu svakako ide u prilog tome. Primjerice, profesori u školama će zajedno s učenicima moći dizajnirati, a zatim i izraditi nekakav oblik u kartonu, recimo, jednostavan autić, pa će ga uz pomoć Joy-Con kontrolera, jednostavnih pomagala i par linija koda dovesti u vozno stanje. Ili će pak za početak kupiti već izrađeni proizvod, složiti ga prema uputama, pa ga kasnije modificirati i nadograđivati.
400-500 eura početnog ulaganja može postati 300-400 eura ako se nabavlja na veliko za obrazovne ustanove, dok sam ja kao potpisnik ovih redova uvjeren kako ćemo već do kraja godine, na kraju Dnevnika, u onih par minuta kada voditelji nakon teških tema nabace smješak na lice i pričaju o zabavnim temema, doživjeti 30-sekundni prilog kako neka škola u Norveškoj svojoj djeci nabavlja tamo neke Nintendo “igrice” za edukaciju. “Zanimljivo… je li tako Romina?” – upitati će Saša, Romina će onako prepoznatljivo, na svoj način, kimnuti potvrdno glavom, a mi ćemo, ako budemo imali sreće, a neki vizionar poput Nenada Bakića i volje, možda također jednom uskočiti i na taj vlak.
