U godini prepunoj loših vijesti i događaja teško nam je sjela odgoda predstavljanja PlayStationa 5. Događaja kojem smo se silno radovali. Znamo da na FFA ne želite čitati o dnevno političkim temama, niti želimo biti takav medij, stoga ćemo pokušati što sažetije i razumljivije objasniti što se događa.
400 godina ugnjetavanja
Europska kolonizacija Amerike započela je krajem 15. stoljeća. Zahvaljujući rapidnom gospodarskom rastu potreba za jeftinom radnom snagom iz desetljeća u desetljeće postajala je sve veća. Niže poslove radili su siromašni Europljani, da bi u 17. stoljeću bogatiji Europljani započeli dovoditi crnce iz afričkih kolonija koji neće imati nikakva prava. Oni će biti robovi sve do sredine 19. stoljeća.
Crnci, odnosno Afroamerikanci još narednih 100 godina bili su u značajno podređenom položaju. Njihova djeca nisu smjela ići u škole s drugom djecom, nisu imali ista prava pred sudom, nisu smjeli glasovati bez polaganja posebnih testova, i dalje su radili najniže poslove… 50-ih godina prošlog stoljeća Martin Luther King pokrenuo je demonstracije nebi li izjednačio prava Afroamerikanaca, 60-ih je taj pokret dobio svoj momentum, a zatim je za predsjednika izabran John F. Kennedy koji je obećao provesti tzv. Civil Rights Act.
Nije dobio potrebnu većinu u Kongresu sve dok nije ubijen 1963. godine. Od onda Afroamerikanci imaju ista prava kao ostali Amerikanci. Smiju ići u iste škole, raditi iste poslove, baviti se politikom… Danas crnci u SAD-u zaista uživaju ista prava, kako na papiru tako i u praksi, međutim, tragovi stoljetnih ugnjetavanja još uvijek su prisutni pa Afroamerikanci u prosjeku i dalje imaju niži socioekonomski status. Suprotno uvjerenju mnogih, stopa kriminala usko je vezana upravo uz ekonomski status, a ne uz boju kože. Spletom stoljetnih okolnosti tako dolazimo do statistike da su Afroamerikanci češći počinitelji kaznenih djela. I tu stižemo do svjesnog i/ili nesvjesnog rasizma s kojim se Amerikanci i dalje bore, a koji se manifestirao u najgoroj mogućoj mjeri prošlog tjedna na primjeru smrti Georga Floyda.
George Floyd
George Floyd nije bio svetac. Nažalost rođen je i odrastao u obitelji i društvu nižeg socioekonomskog statusa. Donosio je krive životne odluke, bio je je kažnjavan zbog krađa i posjedovanja droge, da bi nakon svojeg najvećeg prekršaja u obliku oružane pljačke završio u zatvoru 2007. godine.
Tokom odsluženja zatvorske kazne Floyd se promijenio, a zatim se nakon izlaska 2014. godine uključio u razne zajednice koje su zagovarale prevenciju nasilja. U jednom trenutku 2017. godine čak je postao viralan video u kojem se zalagao za zabranu oružja.
25. 5. 2020. uhvaćen je plaćajući navodno lažnom novčanicom od 20 dolara. Nešto što se može nesvjesno dogoditi svakom od nas. Floyd je inzistirao da je novčanica prava, stigla je policija i onda kreće postupanje koje vrlo vjerojatno nebi bilo isto da je Floyd bio bijelac. Policajac odmah po dolasku vadi pištolj što je praksa van svakog protokola, nakon čega Floyd odbija stavljanje lisica. Floyd zatim pasivnim otporom odbija ući u policijski auto, nakon čega ga se ruši na tlo i lijevim koljenom na vratu ga se drži u ležećem položaju.
Floyd se žali da ne može disati, na što se policajac oglušuje. Nastavlja se žaliti narednih 6 minuta, a zatim je utihnuo. Prolaznici urigiraju da se provjere njegovi vitalni znaci, što jedan od policajaca radi tek nakon osme minute. Nažalost, Floyd je bio mrtav. Obdukcija je kasnije potvrdila da je bio ugušen. Sve je snimljeno iz različitih kutova, može se pronaći na internetu i jako je potresno za gledati.
Nakon što se snimka ubojstva proširila internetom, diljem SAD-a krenuli su prosvjedi na ulicama. Nažalost, prosvjede iskorištavaju pojedinci koji se sebično nastoje okoristiti pljačkama trgovina. Nastaju neredi, a daljnje policijsko postupanje dodatno dolijeva ulje na vatru. Amerika se tako ovih dana nalazi u zatrovanom krugu legitimnih prosvjeda, nelegitimnih nereda i loših političkih odluka. Stanje je izvanredno.
Odlična poslovna odluka
Velike kompanije pružaju podršku na društvenim mrežama na njima svojstven način – bojanjem vlastitih logotipa u crno te dijeleći poruke istog kalupa. U prijevodu, skupljaju jeftine marketinške poene postupcima bez okusa i mirisa. Njima se pridružio i Sony, čije su glavešine zaključile kako s obzirom na stanje u SAD-u nije vrijeme za promociju vlastitog proizvoda. Ovih dana je borba za prava građana bitnija.
Međutim, iako realno ispravna odluka, radi se o prije svega dobro proračunatoj poslovnoj odluci. Predstavljanjem PlayStationa 5 usred krize u SAD-u, unatoč pozitivnim konotacijama, umanjuje se marketinški potencijal na najvećem svjetskom tržištu.
Loša poslovna odluka bila bi otkazati predstavljanje PlayStationa 4 zbog 83 preminula čovjeka u bombaškom napadu u Siriji. Loša poslovna odluka bila bi otkazati predstavljanje PlayStationa 4 zbog 21 ubijenih u Indiji. Oba masakra dogodila su se 21. 2. 2013., na dan predstavljanja PS4. Sirija i Indija nisu značajna tržišta. SAD jest.
Da ne ispada samo Sony licemjeran u čitavoj priči – 21. 2. 2013. nikoga od nas nije bilo briga ni za Siriju i Indiju. Uzbuđeno smo čekali 2 ujutro ne bismo li prvi saznali koji proizvod ćemo kupiti 9 mjeseci kasnije, a bombaški napadi bili su tek vijest u Dnevniku između dvije reklame.
Kada shvatimo da živimo u svijetu u kojem se naša neposredna zbivanja događaju kao posljedica milijuna dnevno donešenih poslovnih i političkih odluka, lakše je prihvatiti odgodu eventa kojeg smo uzbuđeni čekali mjesecima.
