Regulatorne agencije tri bitna svjetska tržišta još uvijek vijećaju i istražuju nebi li donijeli ispravnu odluku – dopustiti Microsoftu kupiti Activision ili ne? To su EU, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u Ujedinjenom Kraljevstvu prvo na svijetu nije odobrilo spajanje Microsofta i Activision Blizzarda. Tamošnja Uprava za tržišno natjecanje prije nekoliko mjeseci navela je kako bi spajanje Microsofta i Activision Blizzarda rezultiralo znatnim smanjenjem konkurencije unutar tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sada provodi drugi krug istrage.
Ponovno upitan zašto bi njemu i ostalim akterima na tržištu naštetilo spajanje Microsofta i Activisiona, Sony ponavlja – akvizicija će vjerojatno značajno smanjiti tržišno natjecanje i treba je zabraniti.
Activisionove igre nekoliko puta popularnije od svih PlayStationovih zajedno
“Microsoft bi kontrolirao sadržaj koji je nemoguće nadomjestiti”, navodi Sony, a potom dodaje da Activisionove igre kod igrača pobuđuju X (javnosti nije dostupna točna brojka) puta veći angažman nego sve najuspješnije PlayStation ekskluzive zajedno. Iako je Microsoft izlazio u javnost s tvrdnjom da je Sonyju ponudio ugovor o 3, 7 ili 10 godina garancije Call of Dutyja na PlayStationu, Sony tvrdi kako bi Microsoft s Activisionom mogao iznimno bitno ograničiti ili čak onemogućiti konkurenciju.
Sony zatim iznosi podatke koji ukazuju da 30-40% sveukupne aktivnosti igrača u Ujedinjenom Kraljevstvu otpada na Activisionove naslove. Smatra kako bi nakon kupovine Activisiona, a najviše Call of Dutyja, većina igrača prešla na Xbox i Game Pass. “Suočen s oslabljenom konkurencijom, Microsoft bi mogao podignuti cijene konzola i igara, podići cijenu Game Passa te u konačnici smanjiti inovacije i kvalitetu.”
Zabrinut da bi igrači prešli na Xbox, Sony kaže da bi izgubio veliki broj igrača. “To bi spriječilo Sony Interactive Entertaintment da se natječe za veliki dio igrača na konzolama te smanjilo mogućnosti za buduća ulaganja.”
Smanjen prostor za napredak
A kada bi PlayStation ostao bez velikog broja igrača, to bi naštetilo čitavoj industriji. “Kada bi Microsoft na taj način isključio PlayStation i PlayStation konzole, Microsoft bi vjerojatno postao premoćan distribucijski kanal za neovisne developere. U toj oslabljenoj pregovaračkoj poziciji, oni bi vjerojatno dobili lošije uvjete za prodaju svog sadržaja ili bi čak morali obećati ekskluzivnost u zamjenu za distribuciju, čime bi se smanjila sposobnost neovisnih developera da ulažu u visokokvalitetne nove igre. To bi zauzvrat još više naštetilo potrošačima”, zaključuje Sony.
Tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u Ujedinjenom Kraljevstvu postavilo je rok za donošenje konačne odluke do 1. 3. iduće godine.