EURO 2016: Put do polufinala – Njemačka & Francuska

Nakon jučerašnje prve pobjede Portugala u regularnom vremenu čime je postao prvi finalist prvenstva, vrijeme je da analiziramo kako su do polufinala došli Njemačka i Francuska, što očekivati od njih večeras te što će biti ključno za jedne i druge kako bi došli do pobjede.

NJEMAČKA

Iako su osvojili bili 7 bodova u skupini, mnogi nisu baš bili impresionirani Njemačkom. 2-0 protiv Ukrajine, 1-0 protiv Sjeverne Irske, te 0-0 protiv Poljske nisu bili rezultati zbog kojih bi se klicalo „moćni Elf“. No koliko god nisu djelovali kao ona Njemačka od prije dvije godine, ipak uvijek negdje u glavi ostane pomisao kako su to Švabe i kako nije nemoguće da su namjerno dizelaški odigrali skupinu. Svojevrsna potvrda toga je stigla već u osmini finala kada je naletjela na njih Slovačka. Slovaci su u zadnjoj utakmici protiv Engleza pokazali da se znaju braniti, no tada se još mislilo da je Engleska dobra ekipa i da se treba ozbiljno potruditi kako bi se zaustavilo njih. Sličan pristup je išao i protiv Njemačke koja ih je apsolutno uništila u svim segmentima nogometne igre, te je samo katastrofalna partija Ozila omogućila da ih Njemci ne isprate s barem 5 komada u mreži. Već u sedmoj minuti je vratar Slovačke morao vaditi ispod grede udarac glavom Khedire, da bi samo minutu kasnije nakon slabo očišćenog kornera Boateng pogodio volejom odbijenu loptu. Stvari su se mogle jako brzo pretvoriti u kataklizmu kada je Škrtel gurnuo Gomeza u 16 metara, no Ozilov jedanaesterac je obranio Kozacik. Nakon toga je konce igre preuzeo Julian Draxler koji je obilježio ostatak susreta. Prvo je sam pokušao ugroziti vrata Slovaka, no pokušaje su mu uspješno blokirali braniči, da bi u 43. minuti sjajnim driblingom izbacio čitavu desnu stranu slovačke obrane te uputio jednostavnu prizemnu povratnu za Gomeza koji je neometano čekao unutar 16 pospremivši za 2-0. Slovaci su u drugom poluvremenu krenuli živahno i pokušali su na silu zabiti taj gol za smanjenje vodstva upornim dalekometnim udarcima, no čak i to blago otvaranje je Njemačka iskoristila pa su tako došli do kornera prilikom kojeg je opet glavno ime bio Draxler kada je visoku loptu pospremio za 3-0 nekakvom kombinacijom voleja i škarica. U tom susretu smo vidjeli onaj dobro podmazani njemački stroj gdje je sve funkcioniralo na jako visokoj razini, od Neuera (koji je sjajno izvukao jednu šansu koja je morala završiti pogotkom) i zadnje linije pa do napada. Čak se nije ni osjetilo što im je glavni playmaker, Ozil, igrao daleko ispod svojih mogućnosti.

Utakmica protiv Talijana ipak je bila kudikamo drugačija jer su se Talijani ipak znali postaviti protiv Nijemaca, što nije čudno s obzirom da je Conte tokom prvenstva pokazao da zna pronaći rješenje za svakog protivnika. I jedna i druga ekipa su imale dosta posjeda u protivničkoj polovici, no konkretnih prilika baš i nije bilo, te su zadnje linije briljirale u razbijanju akcija već u samom startu. Njemci su tražili Gomeza koji jednom do lopte nije uspio dosegnuti, dok je drugi put njegov pokušaj glavom ipak bio poprilično neprecizan. S druge strane pokušavali su De Sciglio i Sturaro, no oba puta se ispred njih pojavilo prvo ime susreta (no ne na dobar način), Jerome Boateng. Talijani su možda imali i najbolju šansu prvoga poluvremena kada je Giaccherini probio stranu i poslao sjajnu loptu za Florenzija koji je za milimetar promašio čisti tap-in za gol. Nijemci su u drugom poluvremenu bili nešto dinamičniji što pokazuje činjenica da su Talijani u samo nekoliko minuta dobili čak 3 žuta kartona kako bi zaustavili njihove napade. Ipak u 65. minuti se dogodilo neizbježno kada se Hectorov centaršut sretno odbio do nadolazećeg Ozila koji iz blizine nije imao problema pri spremanju lopte iza Buffona. Desetak minuta nakon toga dolazimo do Boatenga koji radi neshvatljivi potez kada pri jednom talijanskom centaršutu diže ruke u zrak imitiravši albatrosa pri čemu ga lopta naravno pogađa u ruku. Boateng je još jednom potvrdio one komentare da se radi o stoperu koji može biti najbolji igrač na terenu, te će zaustaviti napade koje fizički nitko ne bi mogao zaustaviti, dok će s druge strane napraviti neshvatljivu glupost kao što je bila ova. Nakon Bonuccijevog pogotka sa 11 metara otišlo se u produžetke gdje nije bilo previše velikih prilika (jedna Insigneova, jedna Draxlerova), pa je tako došlo i do jedanaesteraca, i to kakvih. Započelo je standardno, zabio je Insigne, zabio je Kroos, no onda se pojavio Simone Zaza i započeo dramu s jednim od najgorih penala u novijoj nogometnoj povijesti. Nijemci nisu ostali dužni jer je Mullerov penal obranio Buffon, a nakon što je Barzagli zabio, Ozil promašuje još jedan penal na ovom natjecanju pogodivši stativu. Talijani su uzvratili udarac kada drugim najgorim penalom Pelle pogađa tribine, a Draxler pogotkom ravna rezultat. Izgledalo je da je sve gotovo kada je Bonuccijev jedanaesterac obranio Neuer, no Schweinsteiger, riječima Joška Jeličića, u zadnje dvije godine zabija samo doma, pa se tako i on potrudio promašiti čitavi gol. Nakon toga su uslijedila 3 uspješna penala sa obje strane, da bi u devetoj seriji Talijani ipak poklekli kada je Darmianov prizemni udarac obrani Neuer, dok je Hector pogodio za pobjedu Nijemaca.

FRANCUSKA

Ako smo rekli da je Njemačka bila neuvjerljiva u skupini, što onda reći za Francuze koji su jednako tako izgledali i u osmini finala. Nakon što su sa 7 bodova, i igrom koja je razočarala sve one koji su ih proglasili favoritima prije samog prvenstva, prošli skupinu, Francuzima se otvorio naizgled poprilično jednostavan put do polufinala. No, naravno, kao što su si komplicirali život u toj grupnoj fazi, Francuska se potrudila napraviti isto to već u osmini finala protiv Irske. Bile su potrebne dvije minute da Pogba napravi prekršaj u 16 metara, te da Brady bez velikih poteškoća realizira osvojeni jedanaesterac. Irci su poletjeli jako visoko jako brzo, no od te druge minute pa do kraja utakmice sve što bilježimo su pokušaji Francuza. Prvo poluvrijeme se doduše Irska dobro vadila, pa je tako Randolph vadio slobodnjake Payeta i Pogbe, dok su se krajem poluvremena irski igrači doslovno bacali pod noge Griezmanna i ponovno Payeta kako bi uspješno blokirali njihove pokušaje. Teško je bilo očekivati da se može izdržati takav pritisak, a Deschamps ga je pojačao kad je na poluvremenu izvadio Kantea i uveo Comana. Irska obrana je pukla u 58. minuti kada lijepim udarcem glavom Griezmann zabija za 1-1, te već 3 minute kasnije nakon što Giroud pametno odvlači dva stopera i dugu loptu spušta na Griezmanna koji zabija za vodstvo. Griezmann je ponovno bio u centru pozornosti kada ga je u trku srušio Duffy koji dobiva crveni karton za zakašnjeli start. Od tog trenutka pa nadalje Francuska je preuzela potpunu kontrolu, uputila još koji opasni udarac i mirno privela susret kraju.

Nakon Irske uslijedio je još jedan veliki „underdog“, Island. Pred samu utakmicu postajala je neka vjera da Island možda i može iznenaditi jer se uzimalo u obzir kako su se Francuzi poprilično mučili pri razbijanju rumunjske, albanske, švicarske, pa i irske obrane kroz prvo poluvrijeme, a s druge strane im stoji ekipa koja je u grupnoj fazi pokazala da je poprilično čvrsta i organizirana, te je pobjeda i jaka predstava, i to opet baš u tom defenzivnom segmentu igre, protiv Engleza bila još jedan razlog zašto možda neće biti toliko lako Francuzima. Nažalost čitave Europe izuzev Francuske, realnost je ipak udarila jaku šamarčinu simpatičnim Islanđanima jer su Francuzi odigrali perfektno i iskoristili ama baš svaku pogrešku koju je Island učinio na terenu. Već su prva dva gola bila nešto što ekipa koja se dičila obranom ne smije primiti. Prvo je Matuidi poslao dugu loptu s centra prema Giroudu koja uopće nije smjela ni proći pored dvojice islandskih braniča, da bi onda ih još Giroud dobio u trku i pospremio u bliži kut kroz noge islandskog golmana. Bila je 19. minuta kada je Francuska iskoristila oružje Islanda. Griezmann je izveo korner, a Pogba je nadskočio Bodvarssona i zakucao glavom za 2-0. Već se prilikom ta dva gola vidjela potencijalna kataklizma jer sve ono što je Island inače radio dobro je danas bilo ispod prosjeka, dok je Francuska bila itekako raspoložena i maltene im je svaki udarac išao u okvir. Dvije minute prije kraja poluvremena je Payet napravio ono što Payet najbolje radi pogodivši desni kut islandskog gola udarcem van 16 metara. Utakmica je bila zaključena u 45. minuti kada je prilikom upućivanja lopte u for Giroud savršeno odglumio lažno primanje i odvukao skoro cijelu islandsku obranu, a lopta je jednostavno nastavila putovati prema Griezmannu koji situacije 1 na 1 s golmanom ne propušta. Francuska je malo stala na loptu kada je počelo drugo poluvrijeme, i Island je iskoristio to kada je Sigurdsson poslao lijepi prizemni centaršut koji je Sigthorsson pospremio u bliži kut, no Francuzi su odma uzvratili udarac. Payet šalje sjajan centaršut iz slobodnog udarca, golman Islanda leti u prazno, a Giroudu dolazi to kao dobar dan i glavom posprema za 5-1. Island je ipak smanjio do kraja susreta na 5-2 kada je Bjarnason nakon centaršuta Skulasona glavom pospremio loptu iza Llorisa, no i to je djelovalo kao da Francuze više i nije previše briga.

NAJAVA PRED SUSRET

Nezahvalno je prognozirati išta pred ovakav dvoboj titana, pred finale prije finala. Iako su obje ekipe bile poprilično neuvjerljive u grupnoj fazi, kada je stigla knock-out faza pokazali su i jedni i drugi svoje kvalitete. Njemačka je dominirala u oba susreta, pa čak i blago u onom protiv Talijana i tu ih je pobjede u 90 minuta koštala samo glupost Boatenga. Francuzi su pak vjerojatno puni samopouzdanja nakon što su utrpali čak 5 komada Islandu, no još jedna stvar im ide poprilično na ruku, a to su problemi s ozljedama i suspenzijama kod Nijemaca. Khedira je ozlijeđen i umjesto njega će igrati Schweinsteiger koji jednostavno više ne može pokrivati toliko prostora, a posao će mu biti još i teži kada se zna da se u postavu Francuza vraća N’Golo Kante. Uz nedostatak Khedire, možda je još teži udarac suspenzija Hummelsa. Naime upravo je Mats čovjek koji pokriva djelomično prostor iza Hectora, a na Hectora bi trebao ići Griezmann koji je u pravo vrijeme ušao u strašnu formu. Ostaje za vidjeti hoće li se Low opet odlučiti za formaciju 3-4-1-2 i uvesti trećeg stopera umjesto Hummelsa, ili će ići na 4-2-3-1 i povući Howedesa na svoju prirodnu poziciju, a Kimmicha postaviti za desnog beka. Ključni dvoboji za Francuze će upravo biti ti između Griezmanna i Hectora, Girouda i Boatenga, te da iskoriste veću agilnost i agresiju Pogbe, Kantea i Matuidija nad njemačkom sredinom. Naravno s druge strane i Njemačka će imati svoje šanse, iako joj nedostaju Gomez. Muller, Ozil i Draxler, pa čak i Gotze koliko god da je očajan ovo prvenstvo, itekako mogu zaprijetiti francuskom golu. Sagna, a pogotovo Evra, su pokazali da godine polako rade svoje i Nijemci bi trebali iskoristiti taj svojevrsni hendikep Francuza. Koscielny i Rami su dobri stoperi, ali neupitno je da Kroos i Ozil mogu poslati loptu pored njih za Mullera koji bi napokon trebao raditi ono što radi najbolje, zabijanje golova. Brza dodavanja bi itekako mogla naštetiti toj francuskoj obrani, a druga stvar na koju se Nijemci mogu itekako osloniti su prekidi. Payet s druge strane također izvodi sjajne slobodnjake, i Giroud je spreman na svaki centaršut, ali Kroos je jednako dobar odgovor s druge strane.

KLJUČNI DVOBOJI