Recenzija | Seum: Speedrunners From Hell

Pripremite se na jurnjavu i skakanje po platformama u samom paklu u što kraćem vremenu. Radi čega? Radi piva, naravno!

U doba kad se igre manje – više natječu koja će isporučiti što više sati igranja, nerijetko se mogu vidjeti brojke od preko 100 sati koliko je potrebno utrošiti u određenu igru. Ni FPS žanr nije pošteđen gomilanja sadržaja, questova, perkova ili usporavanja generalnog tempa igre samo kako bi se igri produljila trajnost. Nemojte me krivo shvatiti, jer ja osobno volim takve igre koje imaju dosta sadržaja, ali s vremena na vrijeme me uhvati želja za igranjem neke krajnje jednostavne igre. Igre u kojoj mi ne treba petnaesto minutni tutorial samo da bih svladao kontrole, niti za koju moram izdvojit barem 5 ili više sati dnevno kako bi barem nešto napredovao u istoj. Takva igra bi definitivno potpala u kategoriju „igre za prekratiti vrijeme“.

Seum: Speedrunners From Hell je definitivno kandidat koji može ispuniti svrhu. Kada bi me pitali da opišem igru pomoću samo jedne riječi, kao iz topa bih rekao: „Zaraznost!“. Mali Samoborski studio pod nazivom Pine Studio je odlučio skombinirati old school brzu FPS mehaniku jednog velikana kao što je Quake sa speedrunning elementom gdje je u što kraćem roku potrebno doći do cilja. Naizgled jednostavna premisa tvori jako zaraznu igru u kojoj ćete ulupati sate a da toga ne budete ni svjesni. Vrlo pozitivni komentari na Steamu govore o tome kako su Pine Studio odradili odličan posao i da je pred njima vrlo svijetla budućnost što se tiče izrade igara.

“Hajde reci 8!”

Die with a beer in your hand

U današnje doba ne možeš bit na miru i popit si koju pivicu da ti vrag osobno ne dođe doma i pomrsi račune. Na taj način počinje priča u Seumu ispričana u formi stripa. Naša glavna faca po imenu Marty cuga pivo u svom stanu i lijepo uživa na miru, kad odjednom ispod vrata netko gurne vinilku. Marty odmah stavlja ploču na gramofon i uz zvukove heavy metala dolazi sotona po njegovu pivu. Očito je ta ploča bila „sva vražja“. Nakon tučnjave, odsiječe Martyju ruku, mažnjava pivu i kaže mu neka uživa u trijeznosti. Marty ne ostaje dužan pa baca ploču prema sotoni i na taj način mu odsiječe ruku. Pa kad već nema svoju, pomoću ručnog rada prišit će si vražju ruku i krenuti za sotonom po svoju ukradenu pivu. Ako to nije uvod i pol, onda ne znam što je. Uostalom, pogledajte video i uvjerite se:

https://www.youtube.com/watch?v=Vi6yQn0SOJo

Nakon štimanja opcija u meniju, vrijeme je za akciju. Nivoi su portali, podijeljeni na više razina do koji se stiže dizalom u obliku kaveza. S time da razine idu od -1 do -9 jer smo ipak u paklu pa „tonemo“ sve niže i niže. Svaka razina ima 10 nivoa + jedan dodatni koji se otključa kad skupimo određeni broj skrivenih limenki piva. Krenimo u akciju!

Dok u pozadini trešti metal instrumental, jednim klikom upadamo u akciju gdje moramo što brže moguće doći do cilja. Nivoi su veoma kratki pa će biti potrebno svega par sekundi da ih završite. No tada bacite oko na top listu s desne strane i vidite svoj Steam nickname pored brojke 2347. Zar sam tako spor? Ajmo opet! Drugi put sam već priviknut na mehaniku i skidam barem sekundu i popravljam si vrijeme. Sada letimičan pogled na listu mi kazuje da sam 1594. Ići još jednom ili prijeći na idući nivo? Zbilja upada u oči ta vrišteća četveroznamenkasta brojka. Ajmo još jednom! Ovo je samo djelić onoga što ćete iskusiti igrajući igru. Zarazit ćete se i nećete tako lako pustiti činjenicu da niste na top listi, a smatrate se iskusnim hardcore gamerom. Valja čuvati reputaciju!

Manje je više

Zašto bombardirati igrača hrpetinom sadržaja u samom startu igre kada mu možemo lagano dodavati nove elemente za otežavanje i na taj način krivulju učenja i privikavanja učiti što blažom? Upravo su u Pine Studiju išli za takvom metodom i uspjeli jer početni nivoi su jako lagani, a kasniji su sve zeznutiji. Jedina značajka koju Marty posjeduje je ispaljivanje vatrenih kugli i to je to. Ostale mogućnosti može imati samo ako su dodijeljene na određenom nivou, kao što je mogućnost teleportacije, lebdenja promjenom gravitacije ili razdvajanja (jedan dio Martyja ide obaviti sve što treba dok drugi stoji na mjestu pa kad obavi što je trebao samo se materijalizira natrag otkuda je i počeo razdvajanje). Sve te dodatne značajke pridonose kompliciranju naizgled jednostavnog problema – kako u što kraćem roku prijeći nivo? Možda će vas out of the box razmišljanje ili korištenje naizgled nemogućih ruta dovesti do toga da riješite nivo u rekordnom roku.

Nije sve tako sivo, kad u paklu nađeš pivo!

Ponekad je portal zatvoren iza rešetaka pa ga valja i otvoriti stoga će nerijetko nivoi imati postolja koja je potrebno zapaliti pomoću vatrene kugle ili proći kroz ringove osvijetljene žutom bojom. Kada uključite sva postolja i/ili prođete kroz sve ringove, tada portal postaje dostupan. Ako portal nije iza rešetaka a vidite postolje koje treba upaliti, to znači da je negdje prisutna žuta pomična platforma koja služi ili kao prečac ili kao neophodna platforma kako bi nastavili dalje svoj put.

Dizajn nivoa je maštovit te će nerijetko imati skrivene prolaze i naizgled ne odmah vidljive rute za riješiti prolazak. Da prolazak bude teži, tu će biti razne napravice kao što su kolci, mine, pomični zidovi sa šiljcima,  cirkularne pile, vatrene kugle i slično. Dakako, pošto se radi u paklu, svaki prelazak preko ruba će rezultirati padanjem u vulkan što je instant smrt. Svaku vašu smrt će vrag prokomentirati na svojstven način kao što je: „Fatality!“, „Mmmm.. Barbecue!“ ili gromoglasnim smijanjem. Ako ste spori, čut ćete „Faster! Faster!“ što znači da bi bilo poželjno što brže doći do cilja. Prilikom prolaska nivoa ćete dobiti zlatnu lubanju i predznak „Dominated“ što bi značilo da ste brzo došli do cilja po kriterijima programera. Ako ste sporiji od toga, stignete uloviti srebrnu lubanju i komentar „Finished!“. Tek kad ste spori ko puže, tada ćete dobiti kritiku „Too slow!“. Pošto ne želite bit baš tako spori, krenut ćete igrati nivo opet i ispraviti nepravdu!

Još samo jednom i gasim

Svaki nivo i ima jednu limenku pive smještenu na skrivenom mjestu. Ipak su one razlog zašto smo otišli u pakao! Ako ih skupimo dovoljan broj, možemo pristupiti dodatnoj posebnoj stazi na svakoj razini koja je mrvicu izazovnija u odnosu na ostale nivoe po razini. Jedino što ta staza ima i skrivenu slaninu koju valja pokupiti. Da, dobro ste pročitali – slaninu! Igra kojoj je tematika pakao, vrag, heavy metal, pivo i slanina? Definitivno po mome ukusu!

Eto što se dogodi čovjeku kad pretjeruje u slušanju “buke” od glazbe.

Grafička prezentacija je na razini, ali ne očekujte čuda. A ako ćemo biti iskreni, nije ni potrebno da igra bude grafičko čudo jer ovdje je bitan element gameplay, a Seum je po tom pitanju izvanredan. Vrlo lako ćete se naći u situaciji kako igrate jedan te isti nivo par desetaka puta pokušavajući skinuti te stotinke sekunde koje se čine kao godine. I tu leži ta zaraznost s početka priče. Igra je sama po sebi dovoljno kratka da neće zahtijevati neki dulji angažman a opet može pružiti sate i sate zabave a da toga niste ni svjesni.

Pine studio je napravio odličan posao ukomponiravši jednostavnu premisu u omot jedne brze, zabavne i dinamične igre kao što je Seum: Speedrunners From Hell. Ako ste željni „upali i igraj“ akcije koja će istestirati vaše reflekse bez pretjeranog vremenskog angažmana, ne gledajte dalje. Seum bi vas mogao oduševiti!